Prema medicinskoj definiciji makrobiotička ishrana se sastoji od cijelih žitarica i žitarica sa dodatkom pasulja, povrća i voća.
Glavna tri principa makrobiotičke ishrane su:
*akcenat na konzumiranju lokalnog sezonskog voća i povrća, posebno špargle, patlidžan, spanać, paradajz, riža, heljda, tikvice; te razno sirovo voće.
*od namirnica životinjskog porijekla dozvoljen je unos jaja, živine, ribe i mesnih prerađevina.
*konzumiranje količinski umjerenih obroka.
Tečnost se pije samo kada ste žedni.
Treba biti pažljiv jer je makrobiotička ishrana veoma restriktivna, tako da može dovesti do nedostatka proteina, pojedinih vitamina (vitamin D i B12), kalcijuma…
Makrobiotička dijeta je povezana sa zen budizmom.
Dijetu je predložio japanski doktor Sagen Išizuka u 19. Vijeku. Kasnije su je, u 20. vijeku, popularizovali mnogi ljekari i dijetetičari..
Makrobiotika stavlja naglasak na lokalno uzgajane žitarice od cijelog zrna, kombinovane u obroke prema drevnom kineskom principu ravnoteže poznatom kao jin i jang.
Jang hrana je kalorična (bogata energijom), dok Jin hrana ima visok sadržaj vode. Na primjer, konzumiranje previše Jang namirnica će izazvati akne i loš zadah, a previše Jin namirnica može učiniti osobu anemičnom ili letargičnom. Idealan odnos Jin i Jang namirnica je 5:1.
Išizukina teorija se zasniva na slijedećim principima: Ljudsko zdravlje i dugovječnost zavise od ravnoteže između natrijuma i kalijuma. Dok zapadne teorije ishrane insistiraju na važnosti proteina i ugljenih hidrata, Išizuka je smatrao minerale, posebno natrijum i kalijum, ključne za zdravlje jer njihov međusobni odnos određuje sposobnost tijela da apsorbuje i koristi druge hranljive materije, a pravilno funkcionisanje cijelog tijela zavisi od njihove ravnoteže.
Hrana je glavni faktor koji određuje ovu ravnotežu. Drugi faktori kao što su geografija, klima, fizička aktivnost ili psihički stres igraju određenu, ali sporednu ulogu.
Bolest nastaje zbog neravnoteže između natrijuma i kalijuma uzrokovanog nepravilnim ishranom. Prema Išizuki, i akutne i hronične bolesti (naročito infektivne) nastaju zbog loše hrane. Bakterije ili virusi ne mogu da prodru u organizam u kome je odnos između natrijuma i kalijuma dobro izbalansiran, čak ni u slučaju fizičkog kontakta.
AKUPUNKTURA TREBINJE Vam savjetuje:
Treba biti umjeren u svemu, pa i u jelu.
Zabrana konzumiranja pojedine vrste namirnica vodi ka jačanju čežnje za tim namirnicama, jednoj vrsti apstinencijalnog sindroma, što nikad nije dobro.
Makrobiotička ishrana je generalno zdrava i treba je se pridržavati u 90% obroka. Onih 10% treba ostaviti kao mogućnost za opuštanje i odmor od makrobiotike u slučaju da se nađemo u inspirativnoj situaciji i dobrom društvu, uz omiljene ili rijetke namirnice (kozletina, divljač…).
Uz ovakav pristup hranićemo se zdravo bez opterećenja.